BLOGGER TEMPLATES AND TWITTER BACKGROUNDS »

Himalaji


Himalaji su planinski venac u Aziji, koji razdvaja Indijski potkontinent od platoa Tibeta. Na Himalajima se nalazi najviši planinski vrh na Zemlji Mont Everest. Reč Himalaja sanskritskog je porekla i znači „snežno boravište“ ( od hima „sneg“, i aalaya „boravište“).

Himalaji se protežu oko 2400 km, od Nanga Parbata u Pakistanu na zapadu do Namče Barva na istoku. Širina Himalaja je između 250 i 300 km. Venac Himalaja sastoji se od tri paralelna venca, koji se razlikuju po visini i geološkoj starosti. Najmlađi je Podhimalajski venac sa visinom od oko 1200 m. Venac se sastoji od erozionog materijala sa Himalaja. Paralelno sa tim lancem je lanac Niži Himalaji koji ima visinu između 2000 i 5000 metara. Najseverniji lanac se naziva Veliki Himalaji i najstariji je od tri lanca. Visina mu je veća od 6000 m i tu se nalaze mnogi najviši vrhovi sveta, uključujući i tri najveća Mont Everest, K2 i Kančendžunga. Većina Nepala i Butana leži na Himalajima. Na Himalajima leži i većina od indijskih država Džamu i Kašmir, Himačal Pradeš, Utarančal, Sikim i Arunačal Pradeš, kao i pakistanska država Baltistan. Mali delovi Tibeta leže na Himalajima. Po definiciji Tibetska visoravan nije na Himalajima. Otprilike 750 miliona ljudi živi u području reka koje izviru na Himalajima, a taj broj uključuje i Bangladeš.

Himalaji su među najmlađim planinskim lancima na svetu. Prema modernoj teoriji tektonike ploča, stvaranje Himalaja je rezultat sudara kontinenata ili orogenije duž granice između indo-australijske ploče i eurazijske ploče. Sudar je započeo pre oko 70 miliona godina. Do pre 50 miliona godina pokretna indo-austrazijska ploča zatvorila je okean Tetis, čije je postojanje bilo određeno sedimentnim stenama na okeanskom dnu i vulkanima na njegovom rubu. Pošto su ti sedimenti bili lagani, oni su se nabrali u planinski lanac. Indo-australijska ploča je nastavila da se pokreće horizontalno ispod tibetske visoravni i te sile su gurale visoravan uvis. Kao rezultat toga sudara stvorena je visoravan Arakan Joma u Mijanmaru i andamani i Nikobari.

Indo-australijska ploča se još uvek kreće brzinom 67 mm godišnje . To dovod do rasta Himalaja od 5mm godišnje. Pokreti indijske ploče čine područje seizmički aktivnim.

Himalaji sadrže veliki broj glečera, od kojih je posebno poznat Sjačen glečer, jer je najveći na svetu van arktičkog kruga. Neki od najpoznatijih glečera su: Gangotri, Jamunotri, Nubra, Biafro, Baltoro, Zemu i Kumbz. Najviša područja Himalaja pokrivena su snegom preko cele godine. Na Himalajima se nalaze izvori nekoliko reka, od kojih većina formira dva porečja.

Zapadne reke se kombinuju u sliv Inda. Ind izvire na Tibetu i teče kroz Pakistan do Arabijskog mora.

Većina drugih himalajskih reka otiče Gang-Bramaputra slivom. Dve glavne reke u Gang i Bramaputra. Gang izvire kao Bagirati na glečeru Gangotri i teče jugoistočno kroz nizije severne Indije. Najveće pritoke su Alaknanda i Jamuna. Bramaputra izvire kao Cangpo na zapadnom Tibetu, teče istočno kroz Tibet i zapadno kroz nizije Asama. Gang i Bramaputra sreću se u Bangladešu i utiču u Bengalski zaliv stvarajući najveću rečnu deltu na svetu.

Većina istočnih reka pripada slivu Iravadija, koji izvire na istočnom Tibetu i teče kroz Mijanmar u Andamansko more. Salvin, Mekong, Jangcekjang i Huangho potiču iz delova Tibeta, koji geografski ne pripada Himalajima. Zadnjih godina naučnici primećuju povećanje brzine povlačenja glečera, kao rezultat globalne promene klime. Taj efekat ima potencijalnu mogućnost da bude katastrofalan za stotine hiljada ljudi koji tokom suhe sezone zavise o rekama, koje potiču sa glečera.

Na Himalajima se nalaze stotine jezera. Većina jezera su na visinama manjim od 5000 metara. Što je veća visina jezera su manja. Najveće jezero je Pangong Co, koje se nalazi na granici indije i kineskog Tibeta. Nalazi se na visini od 4600 metara. Široko je 8 km, a dugačko je 134 km. Planinska jezera su izazvana glečerskom aktivnošću.

0 коментара: