Kad sanjamo, naša podsvest radi trecu smenu. Kroz snove naše nesvesno pokušava da nam ukaže na probleme koji nas opterecuju, ali i na moguca rešenja. Slike iz snova govore o nama i našem životu na javi.
Podsvest ponekad baš snažno kuca na vrata naše svesti, tako što nam iz noci u noc reprizira isti san. Cesto se radi o nerešenom problemu koji pokušava da nam ukaže na svoje postojanje, jer mi pred njim žmurimo i pokušavamo da ga ignorišemo. Ljudi najcešce ne obracaju dovoljno pažnje na svoje snove i ne pamte ih kad se probude. Snovi reflektuju emocije koje doživljavamo budni.
Sanjarenje trenira mozak, drzeci ga aktivno budnim.
Osim što ga relaksira, povremeno sanjarenje omogućava mozgu da se koncentrira i pozabavi složenijim i bitnim životnim problemima Znanstvenici su još donedavna smatrali da je tijekom sanjarenja aktivan samo onaj dio mozga koji je povezan s jednostavnom, rutinskom mentalnom aktivnošću. No tijekom “bavljenja” lijepim i opuštajućim mislima u mozgu se aktivira i dio odgovoran za rješavanje složenih problema, pokazala je studija Sveučilišta British Columbia u Kanadi. Što su ispitanici manje bili svjesni da sanjare, to je aktivnost obaju dijelova mozga bila ravopravnija.- Studija je pokazala da su naši mozgovi veoma aktivni dok sanjarimo, mnogo aktivniji nego u vrijeme fokusiranja na rutinske zadatke - ističe Kalina Christoff, voditeljica istraživačkog tima.Detaljni rezultati studije nalažu da je sanjarenje važno misaono stanje u kojemu ljudi nesvjesno prebacuju pozornost s trenutačnih zadataka na sortiranje bitnih životnih problema.- Tijekom sanjarenja ne ostvarujete trenutačni cilj, npr. praćenje sadržaja knjige ili nastave, no mozak se možda bavi važnijim i dubljim stvarima, poput karijernoga napretka ili odnosa s drugim ljudima - kaže znanstvenica Kalina Christoff.
Kojeg su porijekla i koja je uloga snova?
Unatoč najnovijim spoznajama o najsloženijim aspektima biologije, znanost nije u potpuno suglasna kad je riječ o odgovorima na pitanja o porijeklu, ulozi i značenju snova. Znanstvena disciplina oneirologija san definira kao niz slika, zvukova, maštanja i osjećaja koji se pojavljuju tijekom spavanja. Razdoblja sanjanja ciklički se ponavljaju u razmjerno pravilnim razmacima, a prosječno traju od 5 do 20 minuta.
Kako se smatra da čovjek svake noći provede u snovima otprilike dva sata, nije teško zaključiti da više od šest godina proživimo sanjajući. A jedna od zabluda u koje vjeruje veliki broj ljudi je npr:
1. Neki ljudi nikada ne sanjaju.Svi sanjaju, no snovi se često gube iz pamćenja. Da bismo se sjetili sna, trebamo biti budni od pola minute do minutu.2. Većina ljudi sanja crno-bijelo.Laboratorijske studije pokazale su da svatko može sanjati u boji.3. Mjesta u snovima su ona koja smo već posjetili.Većina ljudi sanja krajolike ili stvari koje nikada nisu vidjeli. Prema nekim znanstvenicima te su slike kompilacija pejzaža koji su nam bliski.
Faze spavanja i snovi
U prvoj ili drugoj fazi, kad još nismo u dubokom snu, sadržaji snova povezani su s dnevnim brigama, preokupacijama i željama. To je razdoblje štednje energije, poznato kao mirno spavanje, povezano s rastom, opuštenim tijelom i neaktivnim mozgom. Naprotiv, REM razdoblje karakterizira snažna aktivacija neuronskih krugova, što pruža optimalne uvjete za živopisno sanjanje. Ubrzan je dotok krvi u vidno područje, san je praćen jasnim slikama, ali ne postoji osjećaj za vrijeme. Prošlost, sadašnjost i budućnost nemaju svoj logični slijed. Snovi iz REM-a često su puni emocija jer se REM procesi zbivaju u desnoj moždanoj hemisferi koja je odgovorna za osjećaje i glazbu. Spavač probuđen iz ove faze prepričat će cijeli sadržaj sna, ali ako ga probudimo iz ne-REM razdoblja sjećat će se tek nekih detalja.
Dva lica snovaPored ugodnih snova moramo se nažalost suočiti sa snovima koji odražavaju tjeskobe i strahove. Smatra se da, općenito, prevladavaju snovi s negativnim emocijama, a od emocija najčešće je prisutna anksioznost. Mnoge ankete pokazuju da su čak dvije trećine ljudi opterećene snovima koji uključuju agresiju, prijetnju, odbacivanje, zbunjenost ili nesposobnost govorenja. Smatra se da su oni najčešće posljedica namjere da se potisne neka želja ili osjećaj. Ili posljedica nedostatka želje suočavanja s unutrašnjim strahovima, suprotstavljanja potencijalnim ili stvarnim „neprijateljima“.Većina sadržaja sanja se samo jedanput, ali ima nekoliko karakterističnih tema koje se učestalo ponavljaju. Rezultati istraživanja pokazali su da se one pojavljuju u od 65 do 70% populacije.Na sadržaj snova mogu utjecati i neki fiziološki čimbenici. Sanjamo da trčimo, a ne možemo uteći progonitelju. Objašnjenje je jednostavno: tonus mišića tijekom spavanja daleko je slabiji, na neki način smo „paralizirani“, što se odražava i na snove.
Snovi su odredili životni put mnogih pojedinaca, izmijenili sudbinu čitavih kultura i odigrali presudnu ulogu u razvoju zapadne civilizacije. Oni uče, inspiriraju, donose ravnotežu i liječe. Pa ipak, mnogi su zaboravili kolika se moć krije u njima i koliko snovi mogu promijeniti život. Snovi su uvijek jedinstveni i dolaze u pravom trenutku. Ove riječi imaju jednaku važnost za sve, kako za obične ljude tako i za velike znanstvenike. Noćne more podsjećaju na skrivene životne probleme
Problemi kod kuće, recesija na poslu... podsvijest sve bilježi i ne miruje. Sanjarice u koje su ljudi zapisivali mistično značenje snova vremenom su došle u nemilost jer znanstvenici tvrde da ne postoji ključ koji bi vrijedio za sve ljude. Mnogi od njih inzistiraju i na tezi kako svaki čovjek često razumije vlastite snove bolje od psihoanalitičara. No neki snovi su univerzalne noćne more i na vrlo sličan način već stoljećima ih sanjaju ljudi s različitih krajeva svijeta. Sanjač se budi u znoju ili bez daha nakon padanja - kroz rupu, iz zrakoplova... Takve snove može potaknuti snižavanje krvnog tlaka ili opasno približavanja rubu kreveta - no stručnjaci tvrde kako su najčešće znak jake anksioznosti u stvarnom životu. Emocionalna neravnoteža te strah od neuspjeha i gubljenja kontrole u stvarnom životu za vrijeme sna dovode do “gubljenja tla pod nogama”.- Snove je najbolje shvatiti kao poticaj za analiziranje vlastitih želja i potreba, odnosno rada na sebi - tvrde američki stručnjaci.Nemaju snovi mogucnost da nam ukazu na buduce dogadjaje, to cini nasa svest odnosno njen nesvesni deo, koji cini polovinu celokupne svesti. Ukratko, nesvesno zna vise od svesti i pri tom je oslobodjeno moralnih stega, prostora i vremena i NIKADA NE MOZE DA LAZE!Njegova percepcija je mnogo veca pa shodno tome i buduci dogadjaji su joj jasniji (uocljiviji)! Snovi su samo jedan od izraza nesvesnog ili kako je rekao gosn Frojd - Kraljevski put u nesvesno!San je pametan, sofisticiran proces. Može se reći da san zapravo radi noću na odlukama koja sjećanja zadržati i koja pustiti. Zaključili su to stručnjaci s Harvard Medical Schoola.San ima sklonost da pomaže ljudima bolje pamtiti aspekte negativnog događaja, dok dopuštaju da pozadinske informacije blijede, tvrde su istraživači.
